GPZ na 18. Plinarskom forumu

13 svibnja 2019


GPZ na 18. Plinarskom forumu

18. Plinarski forum održan je 28. veljače 2019. godine u organizaciji Energetike marketinga u kongresnom centru Antunović u Zagrebu. GPZ je ponosan na činjenicu da je bio jedan od sponzora ovakvog događaja gdje se susreću stručnjaci koji ukazuju na problematiku s kojom se naša djelatnost susreće, ali i na poboljšanja koja želimo postići u daljnjem radu.


Mirta Pokrščanski Landeka iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta predstavila je trenutačno stanje o provedbi Uredbe o eko dizajnu (br.813/2013) s obzirom da je Ministarstvo preispitalo Uredbu preispitujući problem bojlera C4 (turbo bojlera) i obvezu njihove ugradnje u višestambene zgrade izgrađenih u posljednjih 20 godina. Izuzeće C4 bojlera iz primjene traži se jer njihova zamjena podrazumijeva značajne financijske troškove koje trebaju podmiriti građani te Ministarstvo planira troškove zamjene uvrstiti u Akcijski plan za energetsku učinkovitost, odnosno subvencionirati troškove zamjena kroz program energetske učinkovitosti.

Ivana Ivančić, dipl. ing. članica Uprave Prvog plinarskog društva, govorila je o utjecaju regulatornog okvira energetskog sektora na tržište plina, odnosno na obvezu opskrbljivača u ulaganje u energetsku učinkovitost. Za sada nisu doneseni podzakonski akti te opskrbljivači neće biti u mogućnosti ulagati u velike projekte koji bi dugoročno donosili uštedu energije već će se morati, da ispune zakonsku obvezu, usmjeriti na kratkoročne i jednokratne potpore poput poticaja za solarne panele, led rasvjetu, klime <12 kW, uređaje, fasade...


Tomislav Benčić, dipl.ing. iz Termoplina, ujedno zamjenik predsjednika Udruženja opskrbljivača i distributera plina pri HGK analizirao je primjenu daljinskog očitanja ultrazvučnih G4 plinomjera sa zapornim ventilom, odnosno plinomjera ugrađenih u kućanstvima. Zakon ograničava distributere koji ne smiju dva puta zaredom procijeniti stanje plinomjera te UZV tehnologija za mjerenje protoka plina, s GPRS modulom za daljinsku komunikaciju i STOP ventilom, manifestira uspješnu primjenu na njihovom distribucijskom području. Analizom uređaja i podataka primijećen je utjecaj prostornog smještaja plinomjera na njihov rad, odnosno jačinu signala u trenutku javljanja podataka – manje od 2 posto plinomjera ne javlja podatke svaki dan. Prednost navedenih plinomjera je što pri puštanju plina na daljinu plinomjer automatski radi test nepropusnosti, no treba istaknuti da plin, odmah po otvaranju ne smije ići u potrošnju jer uređaj takvu situaciju prepoznaje kao propusnost na sustavu.


Ulogu terminala za UPP na Krku u hrvatskom gospodarstvu, kao strateški projekt RH, predstavila je mr. spec. Andreja Ana Lopac, stručnjakinja za LNG terminale u tvrtki LNG Hrvatska. Izgradnjom terminala za UPP na Krku Hrvatska osigurava novi dobavni pravac prirodnog plina koji će kupcima u Hrvatskoj, Sloveniji i Istočnoj Europi te ostalim susjednim zemljama u regiji omogućiti pristup opskrbi plinom od svih svjetskih proizvođača UPP-a. Predviđa da će novi regionalni dobavni pravac prirodnog plina, povećanjem transportnih količina plina kroz instalirani i novoplanirani hrvatski plinski transportni sustav, povećati njegovu iskoristivost čime će se sniziti troškovi transporta prirodnog plina. Terminal će osigurati temeljnu infrastrukturu za implementaciju UPP-a kao ekološki prihvatljivog pogonskog goriva u pomorskom, riječnom, željezničkom i teškom kamionskom prometu u Hrvatskoj i gravitirajućim tržištima Italije, Slovenije, Austrije i Mađarske čime se ispunjava obveza Direktive 94/14/EU. 

U panel raspravi, na A. A. Lopac, nadovezao se doc.dr.sc. Darko Pavlović iz Plinacroa koji SoS tarifu, u ovom trenutku, predviđa na 0,3 eura/MWh. Za realizaciju LNG terminala morat će se izvlastiti 70 posto zemljišta.

Plin je najbrže rastuće fosilno gorivo, do 2030. će doći na drugo mjesto. Velike zemlje ne pričaju o energetskoj sigurnosti i zaštiti okoliša već najavljuju dekarbonizaciju, što znači da su biometan i bioplin budućnost – predviđa D. Pavlović.



Dubravko Duvančić, dipl. ing. iz Gradske plinare Zagreb analizirao je zakonske obveze distributera i njihovu odgovornost u kontekstu složene zakonske regulative koja obvezuje i vlasnike građevina te dimnjačare. Zbog sigurnosti sustava, redoviti pregled i ispitivanje instalacija distributeri su dužni napraviti najmanje jednom u deset godina u građevinama namijenjenim za stanovanje pri čemu se posebna pozornost mora obratiti i na dimnjak i atmosferska plinska trošila – zbog mogućeg povrata ugljičnog monoksida. Dosadašnje iskustvo pokazuje da se na sustavu nisu događale eksplozije, no jest trovanje monoksidom. U takvim se slučajevima pokazalo da su dimnjaci prohodni, a posljedice su nastale zbog intervencija na sustavu dobave zraka, odnosno preinake u objektima koji imaju atmosferska trošila. Bez obzira što zakonska regulativa odgovornost za instalacije stavlja na vlasnika građevine (održavanje) i distributera (ispitivanje), distributer je dužan pri ispitivanju kontrolirati ima li korisnik plina skicu plinske instalacije, nalaz dimnjačara i nalaz servisera plinskog uređaja. Vlasnici građevine dužni su osim instalacija u ispravnom stanju održavati dimnjake i plinska trošila. Bez obzira na zakonske propise, kada dođe do trovanja monoksidom – pokazuje iskustvo – u 90% slučajeva se istraga usmjerava na distributera, vlasnik se uzima kao oštećena strana, a dimnjačaru je dovoljno da ima dokaz da je obavio kontrolu dimnjaka. Novogradnje su 100 posto sigurne jer GPZ kao distributer tri puta kontrolira izgradnju: projekt, ispitivanje čvrstoće i ispitivanje nepropusnosti.

Na temu dimnjaka nadovezao se Dejan Lončarić iz Grupacije dimnjačara pri HGK koji je ustvrdio da u Hrvatskoj 70 posto dimnjaka nije ispravno jer njihova gradnja nije normirana te su izgrađeni od opeke i blokova. Predviđa veliku sanaciju dimnjaka.

Na Pinarskom forumu bilo je četrnaest predavača te su održane dvije panel rasprave na teme LNG terminala i plinskih i dimovodnih instalacija i okrugli stol na temu tržišta plina.